Mnogima se nakon ručka prispava. No ako „pokleknemo“ i odlučimo se na popodnevni drijemež, ljudi će nas obično gledati s podsmijehom. No, prema istraživanjima u tome ne bi trebalo biti problema.
Naime, mnogi ljudi doživljavaju prirodno povećanje pospanosti u poslijepodnevnim satima, a čini se da kratko spavanje usred dana donosi mnoge koristi. Popularni “power nap” povezan je s nizom prednosti, uključujući smanjenje stresa, poboljšanje fokusa i pamćenja te smanjenje krvnog tlaka.
Koliko sna nam je potrebno svaki dan?
Većina stručnjaka slaže se da odraslima za optimalno funkcioniranje treba između sedam i devet sati sna, ovisno o individualnim navikama, dobi i genetici.
Važno je napomenuti da istraživanja ukazuju na to da redovito spavanje manje od sedam sati dnevno može imati negativne posljedice po zdravlje, uključujući povećan rizik od dijabetesa i hipertenzije. Osim toga, manjak sna može značajno utjecati na obavljanje svakodnevnih zadataka.
Neka istraživanja pokazuju da spavanje šest ili manje sati dnevno povećava rizik od prometnih nesreća za 33 posto, a manje od pet sati sna za čak 47 posto. Nesreće i nezgode javljaju se jer manjak sna direktno utječe na kognitivne sposobnosti, kao što su obrada informacija, vrijeme reakcije, prosudba, kratkoročno i dugoročno pamćenje i budnost.
Kada smo umorni, podložniji smo stresu, razdražljivosti i više ljutiti, što može negativno utjecati na našu motivaciju i dovesti do problema s mentalnim zdravljem poput depresije, tjeskobe, agresije i burnouta.
Prednosti drijemanja
Iako naš način života obično ne uključuje popodnevni odmor (za razliku od, na primjer, Španjolaca kojima je siesta neizostavan dio dana), čini se da je za ljudsko tijelo prirodno drijemati – jer većina ljudi osjeća umor otprilike osam sati nakon buđenja.
Nagon za spavanjem nastaje zbog nakupljanja adenozina u mozgu. To je razlog zbog kojeg nas kofein održava budnima – on blokira receptore adenozina. Kofein ostaje u tijelu do šest sati, tako da ga je najbolje izbjegavati poslijepodne.
Što duže ostanemo budni, više adenozina se nakuplja, a mi postajemo pospaniji. Spavanje omogućuje mozgu da “reciklira” ovaj adenozin, čineći nas budnijima i osvježenima.
Koliko dugo treba trajati popodnevni odmor?
Dok spavamo, prolazimo kroz tri faze, od laganog prema dubokom snu. Duboki san je ključan jer je to trenutak kada se tijelo regenerira. Jedan ciklus sna traje oko 90 minuta, završava REM fazom (u kojoj sanjamo) i često uključuje kraće buđenje, nakon čega ciklus ponovno počinje. Ako spavamo sedam do devet sati, trebali bismo proći kroz pet do šest ciklusa.
Pitanje koliko bi drijemež trebalo trajati kako bi donio najveću korist često se istražuje. NASA je provela studiju koja je pokazala da se budnost njezinih pilota povećava za 54 posto, a performanse za 34 posto nakon 26 minuta drijemanja. Istraživanje je zaključilo da je optimalno trajanje drijemeža između 10 i 20 minuta.
Drijemanje dulje od 30 minuta može nas uputiti u dublje faze sna, iz kojih se teže probuditi, a nakon buđenja osjećat ćemo se ošamućeno i pospano ostatak dana. Također, dulje drijemanje može negativno utjecati na kvalitetu noćnog sna.
Za sve koji mogu, znanstvenici preporučuju svakodnevni “power nap” od 20 minuta. No, čak i ako imate samo pet minuta vremena, zatvorite oči jer i kratak odmor može pomoći u smanjenju stresa i opuštanju, čime ćete imati više energije za dnevne zadatke.
Intimna estetska kirurgija posljednjih je godina postala tema o kojoj se govori otvorenije nego ikada prije, a među zahvatima koji privlače pozornost muškaraca nalazi se i kirurška korekcija veličine penisa, područje koje istodobno otvara pitanja anatomije, očekivanja, samopouzdanja, seksualnog života i sigurnosti samog operativnog postupka. U tom je kontekstu posebno važno razumjeti da povećanje penisa nije jednostavna estetska intervencija koju je moguće promatrati samo kroz broj centimetara, nego zahvat koji zahtijeva individualnu procjenu anatomije, zdravstvenog stanja i razloga zbog kojih osoba o takvoj operaciji uopće razmišlja.
Tetovaže su tijekom posljednjih desetljeća od snažnog osobnog simbola postale gotovo univerzalan oblik izražavanja, pa ono što je nekada predstavljalo određenu životnu fazu, odnos, uvjerenje ili jednostavno trenutak impulsa danas može ostati trajno zabilježeno na koži čak i onda kada se naš život potpuno promijeni. Upravo zato odluka o uklanjanju tetovaže više nije nužno povezana samo s estetskim nezadovoljstvom, nego može proizaći iz profesionalnih okolnosti, promjene osobnog stila, želje za novim početkom ili jednostavne potrebe da se određeni trag prošlosti više ne nalazi na tijelu.
Cristiano Ronaldo već desetljećima veliku pažnju posvećuje prehrani, treningu i oporavku. Portugalski nogometaš i u 41. godini održava fizičku spremu koja mu omogućuje igranje na najvišoj razini. Iako se često pretpostavlja da iza takve dugovječnosti stoje komplicirani jelovnici, skupi dodaci prehrani i posebne metode, njegova svakodnevna prehrana zapravo je prilično jednostavna.
Postoji trenutak u životu kada primijetimo da naši nokti više ne izgledaju baš onako kako su izgledali prije deset ili petnaest godina. Lak koji je nekada savršeno prianjao možda više ne traje jednako dugo, koža oko noktiju djeluje suše, površina nokta može postati osjetljivija, a ono što je nekoć bila sasvim jednostavna beauty rutina odjednom zahtijeva nešto više pažnje. Takve promjene nisu nužno razlog za zabrinutost jer se izgled i struktura noktiju prirodno mijenjaju tijekom života, baš kao što se mijenja i koža na rukama. Zato s godinama manikuru sve više promatramo ne samo kroz boju i dizajn, nego i kroz pravilnu njegu.
Nokte najčešće promatramo kroz prizmu estetike, osobito kada su uredno oblikovani, nalakirani ili ukrašeni, pa vrlo lako zaboravljamo da se ispod površine koja nam je važna zbog izgleda nalazi složen dio našeg tijela koji može reagirati na ozljede, infekcije, upalne procese, određene bolesti i različite svakodnevne navike. Upravo zato promjena na noktu nije uvijek samo pitanje manikure, a novi oblik, boja, brazda, pucanje ili odvajanje nokta ponekad mogu biti signal koji vrijedi primijetiti, osobito ako se promjena pojavila naglo, zahvaća samo jedan nokat ili se s vremenom pogoršava. Američka akademija za dermatologiju pritom naglašava da promjene boje, teksture ili oblika mogu biti potpuno bezazlene, ali u nekim slučajevima mogu biti povezane i s bolešću zbog čega ih nije dobro automatski pripisati kozmetičkim navikama.
Postoji nešto gotovo paradoksalno u načinu na koji danas pokušavamo živjeti mirnije. Kada osjetimo da smo pod stresom, kupujemo aplikaciju za meditaciju, rezerviramo vikend izvan grada, počinjemo trenirati, planiramo kvalitetnije obroke, čitamo knjige o osobnom razvoju i pokušavamo bolje organizirati vrijeme, a zatim sve te aktivnosti pažljivo raspoređujemo u kalendar koji je već toliko ispunjen da u njemu jedva ostaje mjesta za još jedan slobodan sat. Odmor je tako prestao biti suprotnost obavezama i postao još jedna obaveza, opuštanje je dobilo vlastitu metodologiju, a vrijeme provedeno bez konkretnog cilja počeli smo doživljavati gotovo kao izgubljeno vrijeme.
Postoji nešto vrlo jednostavno, gotovo nevidljivo, u načinu na koji se osjećamo iz dana u dan, a što često pokušavamo objasniti velikim stvarima, promjenama rasporeda, novim rutinama, vikendima izvan grada ili nekim dugo odgađanim odmorom, iako se naš stvarni osjećaj života najčešće oblikuje puno tiše, kroz ono što radimo gotovo automatski i bez posebnog razmišljanja. Tijelo ne poznaje naše planove, obećanja koja sami sebi dajemo ponedjeljkom ujutro ni odluke koje donosimo nakon još jednog napornog dana, nego prepoznaje obrasce koji se ponavljaju, vrijeme kada odlazimo spavati, koliko se krećemo, jesmo li cijeli dan proveli zatvoreni između četiri zida, jedemo li u miru ili između dva sastanka, pijemo li dovoljno vode, ostavljamo li prostor za predah i imamo li ljude s kojima možemo razgovarati bez osjećaja da stalno nekamo žurimo.
Postoje jutra u kojima se probudimo nekoliko minuta prije alarma, još uvijek između sna i dana, s kosom koja nije poslušna, očima koje su natečene od spavanja i licem na kojem se vidi sve ono što smo prethodne večeri pokušavali ne misliti, pa ipak, gotovo nesvjesno, ustanemo, priđemo ogledalu, pustimo vodu da poteče preko dlanova i umijemo se, i premda taj pokret traje svega nekoliko sekundi, u njemu se događa nešto mnogo veće od običnog održavanja higijene, jer trenutak u kojem hladna ili mlaka voda dotakne kožu postaje svojevrsna granica između onoga što je bilo i onoga što tek treba početi.
Kim Kardashian započela je suradnju s Lawom Roachem, jednim od najpoznatijih celebrity stilista današnjice, a njihov prvi zajednički projekt predstavljen je 19. rujna 2026. na svečanom otvorenju Lucas Museum of Narrative Art u Los Angelesu. Vijest o suradnji nije objavljena kroz službeno priopćenje, intervju ili unaprijed pripremljenu kampanju, nego ju je potvrdio sam Roach nakon što su fotografije Kardashian s događaja počele kružiti medijima i društvenim mrežama. Roach je na platformi X podijelio snimku njezina izdanja i uz nju kratko napisao „New client“, čime je potvrdio da Kardashian ulazi među njegove klijentice.
Irma Dragičević ovih je dana ponovno privukla pažnju pratitelja, ovoga puta novim setom fotografija sa svog vjenčanja s opernim pjevačem Leonom Košavićem. Nakon što je neposredno poslije svadbe objavila tek poneki kadar, sada je pokazala više detalja s proslave održane 4. rujna na imanju obitelji Korak u Jastrebarskom, gdje je par nakon osam godina veze izgovorio sudbonosno „da“.
U trenutku kada su se posljedice Macklemoreova nastupa proširile izvan MetLife Stadiuma, priča je prestala biti samo rasprava o političkim porukama jednog izvođača. U njezino središte ušli su vlasnici stadiona, promoteri i poslovna struktura koja omogućuje održavanje velikih američkih turneja. Upravo je na toj razini nastao problem koji Ed Sheeran više nije mogao riješiti jednostavnom odlukom o tome tko će nastupati prije njega. Nekoliko budućih koncertnih lokacija odbilo je prihvatiti Macklemorea u programu, a organizatori su se suočili s mogućnošću da zbog jednog predizvođača izgube stadione potrebne za nastavak američkog dijela Loop Toura.
Intimna estetska kirurgija posljednjih je godina postala tema o kojoj se govori otvorenije nego ikada prije, a među zahvatima koji privlače pozornost muškaraca nalazi se i kirurška korekcija veličine penisa, područje koje istodobno otvara pitanja anatomije, očekivanja, samopouzdanja, seksualnog života i sigurnosti samog operativnog postupka. U tom je kontekstu posebno važno razumjeti da povećanje penisa nije jednostavna estetska intervencija koju je moguće promatrati samo kroz broj centimetara, nego zahvat koji zahtijeva individualnu procjenu anatomije, zdravstvenog stanja i razloga zbog kojih osoba o takvoj operaciji uopće razmišlja.
Kad ti je posao juriti između slalomskih vrata, izgleda da ni odmor ne mora biti potpuno miran. Zrinka Ljutić skije je nakratko zamijenila daskom, snijeg vodom, a utrke valovima. Sudeći po videu, ravnoteža joj sasvim dobro služi i izvan skijaške staze.
