Jakša iz Daleke Obale sad brani Remi: Prijetnje su nedopustive
Iako ju je ranije kritizirao i nazvao je licemjernom, Jakša Kriletić Jordes sad je poručio Remi da 'staje u obranu njenog života' te da je nasilje nedopustivo
Nakon što je Mirela Priselac Remi otkrila da je joj prijete smrću, te da su je verbalno napali na ulici dok je bila sa svojim djetetom, ponovno se oglasio Jakša Kriletić Jordes, frontmen jedne od dvije postave Daleke obale. ‘Vidi Remi… moram. Kao što sam reagirao na tvoju nepravdu zbog tvoje isključivosti, tako i sad stajem u obranu tvog života. Za mene je nedopustivo da ti netko prijeti ubojstvom ma koliko god se stavovi razmimoilazili. Nasilje je nedopustivo’, poručio je.
Jakša Kriletić Jordes brani pjevačicu Remi
‘Molio bih ovaj divan napaćen narod da spusti strasti i da se polako smirimo. Evo za primjer, ja prvi. Licemjerje nikom nije donijelo dobra kao ni zlo’, zaključio je.
Podsjetimo, Remi je pozvala na bojkot glasanja Porina zbog nominacije pjesme ‘Ako ne znaš što je bilo’Marka Perkovića Thompsona.
Jakša Kriletić Jordes je ranije stao uz Thompsona
Iako se većina glazbenika nije oglasila o njezinom pozivu, Jakša Kriletić Jordes je tad kritizirao njezinim stav, nazivajući ga licemjernim.
– Vidi Remi… moram… Stvarno mi ideš na k..( mislim uistinu na onu stvar) naravno i to apsolutno jako virtualno ne fizički. Ma odakle ti pravo biti moralist u ovoj državi?! Vrijednost imaš i poštujem te. Al nikad te nisam čuo da si digla glas protiv cajke zbog njihovog oskrvljivanja i zatupljivanja mladih i naše kulture. To te ne smeta?! ( ja ovdje ne pričam da mrzim Srbe jer ih ne mrzim i puno ih pomogao u životu).
‘Ako čovjek ima hit onda ima hit, to ne odlučujemo ni ti ni ja, već publika. Stoga ne budi baš isključiva i dobivat medijski prostor pljuvanjem po nekom drugom i drugačijim od tebe. Pjesma nije vulgarna i ne veliča ono što bi ti željela čuti iz petinih žila Nema toga. Čovjek pjeva časno ono što osjeća. E vidiš, naš domovinski rat je naša svetinja na kojoj gradimo našu državnost i zbog kojeg smo danas u EU i u svjetskim institucijama’.
‘To je naša čast, ne ničija prćija da se s tim može sprdat i omalovažavat. Ako je to hrvatska domoljubna pjesma sa istinom o Domovinskom ratu bez aludiranja na ustaštvo (a ti bi to htjela čuti, ali tog nema) bih te zamolio da promisliš i shvatiš da su Hrvati ponosan narod i kad spomenemo domovinski rat da nismo odmah Ustaše i ekstremni idioti’ dodao je saksofonist i pjevač.
‘Je*ote, kao da slušam Vučića . Molim te nemoj dalje, nije lijepo a ni pravedno. P.s. ista si kao pisci kad je Nives Celzijus prodala najviše knjiga i dobila ‘Kiklopa’ pa su je osporavali. Ponavljam: publika odlučuje. Tvoj Jakša, bar poznanik, ne extremist. Ne biti licemjeran. Hvala’, poručio je ranije.
Zasad nije poznato tko će glumiti protivnika novog agenta 007. Uz Pitta i Pugh, interes za ulogu Bondova negativca ranije su pokazali Bill Skarsgård, Saoirse Ronan i Barry Keoghan, no nijedno ime još nije službeno potvrđeno.
Iako ime glumice koja će stati uz novog Bonda još nije poznato, magazin Variety sastavio je popis od 19 glumica koje bi voljeli vidjeti u toj ulozi. Među njima su neka od najpoznatijih holivudskih imena, ali i glumice koje bi mogle donijeti nešto novo u franšizu.
Robert Pattinson danas može reći da je tijekom svoje glumačke karijere ostvario gotovo sve dječačke snove povezane s najpoznatijim filmskim junacima. Bio je učenik Hogwartsa u svijetu Harryja Pottera, postao besmrtni vampir u Sumrak sagi, odjenuo Batmanovo odijelo i preuzeo ulogu zaštitnika Gotham Cityja, a 16. studenoga 2026. godine službeno je potvrđeno da će postati novi James Bond, legendarni britanski tajni agent poznat pod oznakom 007. Vijest je objavio Amazon MGM Studios, čime je završeno višegodišnje nagađanje o nasljedniku Daniela Craiga. Pattinson je tako postao sedmi glumac izabran za tumačenje Jamesa Bonda u službenom filmskom serijalu, a njegov profesionalni put od mladog čarobnjaka do najpoznatijeg filmskog špijuna obuhvaća više od dva desetljeća rada pred kamerama.
Prošlogodišnji Advent u Zagrebu umjetnik Saša Šekoranja obilježio je instalacijom „Prvi snijeg”, kojom je prostor nekadašnje Prve gradske štedionice u prolazu Oktogon pretvorio u mjesto susreta likovne umjetnosti, glazbe i uspomena na stari Zagreb. Središnji dio instalacije činio je gotovo deset metara visok božićni bor oblikovan od svjetlom ispisanih stihova pjesme „Prvi snijeg”, koju je izvodila Gabi Novak, na tekst Ivice Krajača i glazbu Nikice Kalogjere. Prostorom se širila njezina izvedba pjesme, a oko svjetlosnog bora bilo je raspoređeno pedesetak Šekoranjinih crteža i skica izrađenih perom i tušem. Na njima su se nizali prizori zagrebačkih krovova, dimnjaka, krošnji, glazbenog paviljona, stare uspinjače i drugih gradskih motiva koji su podsjećali na zimski Zagreb. Instalacija je otvorena 19. prosinca 2025. godine, a bila je zamišljena kao umjetnikov dar gradu i posveta Gabi Novak. Šekoranja je tada poznatu pjesmu pretvorio u prostornu kompoziciju u kojoj su se svjetlost, rukom nacrtani prizori i glazba povezali u osobnu priču o gradu.
Džejla Ramović i Jakov Jozinović, dvoje mladih izvođača regionalne glazbene scene, predstavili su zajedničku pjesmu „Suze“, kojom su ostvarili suradnju o kojoj se počelo razmišljati još nakon njihova prvog zajedničkog nastupa. Duet je nastao iz međusobnog poštovanja, dugogodišnje želje za zajedničkim radom i iskustva koje su podijelili pred publikom, a u njegovu stvaranju sudjelovali su glazbenici s kojima je Jozinović već ranije surađivao. Pjesma je okupila izvođače čiji se glasovi razlikuju po boji i načinu interpretacije, ali su upravo u tim razlikama pronašli prostor za zajednički glazbeni izraz.
Pisanje poezije u kontekstu muške emocionalne ekspresije sve se češće promatra kao prostor u kojem se razgrađuju dugotrajni kulturni obrasci šutnje, emocionalne suzdržanosti i društveno uvjetovane ideje o tome što znači biti „jak“, pri čemu se snaga tradicionalno pogrešno poistovjećivala s potiskivanjem osjećaja, umjesto s njihovim razumijevanjem i svjesnim izražavanjem. U suvremenom psihološkom i kulturnom diskursu poezija se tako ne pojavljuje samo kao književna forma, nego i kao alat introspekcije, samoregulacije i kreativne obrade unutarnjih stanja, osobito kod muškaraca koji su odrastali u okruženjima u kojima emocionalna artikulacija nije bila poticana ili je bila doživljavana kao slabost.
U suvremenom društvu, u kojem se granice između fizičkog i digitalnog prostora sve brže brišu, terapijski pristupi mentalnom zdravlju doživljavaju duboku transformaciju, a među najintrigantnijim i najperspektivnijim inovacijama ističu se tehnologije proširene stvarnosti (AR) i virtualne stvarnosti (VR). Njihova primjena u području mentalnog zdravlja, osobito kada je riječ o muškoj populaciji, otvara sasvim novu dimenziju razumijevanja stresa, anksioznosti i emocionalne regulacije, ali i redefinira načine na koje se uopće pristupa psihološkoj podršci u 21. stoljeću. Važno je pritom naglasiti da svaka primjena ovakvih terapijskih pristupa mora biti shvaćena isključivo kao komplementarna medicinskim postupcima, te da je uvijek i isključivo obavezna konzultacija, pregled i procjena kod doktora i u bolnici ili drugoj ovlaštenoj zdravstvenoj ustanovi prije bilo kakvog uključivanja u terapijske protokole.
U vremenu koje neumoljivo diktira brzinu, učinkovitost i površnost, čin brijanja gotovo je neprimjetno sveden na rutinski zadatak, lišen pažnje, značenja i osobnog doživljaja. Ipak, iza tog svakodnevnog pokreta, koji mnogi obavljaju mehanički i bez razmišljanja, skriva se potencijal za nešto mnogo dublje i suptilnije — prostor introspekcije, ritual koji nadilazi fizičku potrebu i prelazi u sferu svjesnog postojanja. Umjetnost ritualnog brijanja nije tek povratak tradiciji, nego svjesna odluka da se vlastitom tijelu, vremenu i umu pristupi s pažnjom kakvu rijetko njegujemo u suvremenom životu.