
Kralj Charles i kraljica Camilla poslali poruku novom Jamesu Bondu: ‘Dobro došli u Tajnu službu Njegova Veličanstva’
Veza britanske kraljevske obitelji i filmskog serijala o Jamesu Bondu traje desetljećima.
18 studenoga 2026

Britanska princeza kćerkici je dala predivno starinsko ime.
Slavi se na dvoru britanske kraljevske obitelji! Princeza Beatrice rodila je svoje drugo dijete, a mama i kći su dobro, objavila je Buckinghamska palača. Bebica je na svijet stigla prerano, no sada je dobro i zdrava je, stoji u priopćenju kojim je palača javnost obavijestila o stanju bebice.
Malena Athena je drugo dijete princeze Beatrice i njezina supruga Edoarda Mapellija Mozzija, a rođena je prije tjedan dana, 22. siječnja 2025., u bolnici Chelsea and Westminster u Londonu.
Kralj Charles III. i kraljica Camilla te drugi članovi kraljevske obitelji oduševljeni su bebinim dolaskom na svijet.
Već u prosincu princeza Beatrice dobila je nalog od liječnika da ne putuje predaleko od doma pa je umjesto planiranog odlaska u inozemstvo, Božić provela s kraljevskom obitelji u Sandringhamu.

Suprug princeze Beatrice u priopćenju za javnost je rekao: “Ona je sićušna i apsolutno savršena”.
Na službenoj fotografiji možemo vidjeti bebicu kako leži na ružičastoj dekici, prekrivenog lica zbog zaštite privatnosti.
U priopćenju iz Buckinghamske palače stoji da je bebino puno ime Athena Elizabeth Rose Mapelli Mozzi. Rođena je prošle srijede u 12.57 sati.
Athena je unuka princa Andrewa, vojvode od Yorka, i Sarah, vojvotkinje od Yorka. Jedanaesta je u redu za prijestolje.

Pisanje poezije u kontekstu muške emocionalne ekspresije sve se češće promatra kao prostor u kojem se razgrađuju dugotrajni kulturni obrasci šutnje, emocionalne suzdržanosti i društveno uvjetovane ideje o tome što znači biti „jak“, pri čemu se snaga tradicionalno pogrešno poistovjećivala s potiskivanjem osjećaja, umjesto s njihovim razumijevanjem i svjesnim izražavanjem. U suvremenom psihološkom i kulturnom diskursu poezija se tako ne pojavljuje samo kao književna forma, nego i kao alat introspekcije, samoregulacije i kreativne obrade unutarnjih stanja, osobito kod muškaraca koji su odrastali u okruženjima u kojima emocionalna artikulacija nije bila poticana ili je bila doživljavana kao slabost.
22 studenoga 2026

U suvremenom društvu, u kojem se granice između fizičkog i digitalnog prostora sve brže brišu, terapijski pristupi mentalnom zdravlju doživljavaju duboku transformaciju, a među najintrigantnijim i najperspektivnijim inovacijama ističu se tehnologije proširene stvarnosti (AR) i virtualne stvarnosti (VR). Njihova primjena u području mentalnog zdravlja, osobito kada je riječ o muškoj populaciji, otvara sasvim novu dimenziju razumijevanja stresa, anksioznosti i emocionalne regulacije, ali i redefinira načine na koje se uopće pristupa psihološkoj podršci u 21. stoljeću. Važno je pritom naglasiti da svaka primjena ovakvih terapijskih pristupa mora biti shvaćena isključivo kao komplementarna medicinskim postupcima, te da je uvijek i isključivo obavezna konzultacija, pregled i procjena kod doktora i u bolnici ili drugoj ovlaštenoj zdravstvenoj ustanovi prije bilo kakvog uključivanja u terapijske protokole.
22 studenoga 2026

U vremenu koje neumoljivo diktira brzinu, učinkovitost i površnost, čin brijanja gotovo je neprimjetno sveden na rutinski zadatak, lišen pažnje, značenja i osobnog doživljaja. Ipak, iza tog svakodnevnog pokreta, koji mnogi obavljaju mehanički i bez razmišljanja, skriva se potencijal za nešto mnogo dublje i suptilnije — prostor introspekcije, ritual koji nadilazi fizičku potrebu i prelazi u sferu svjesnog postojanja. Umjetnost ritualnog brijanja nije tek povratak tradiciji, nego svjesna odluka da se vlastitom tijelu, vremenu i umu pristupi s pažnjom kakvu rijetko njegujemo u suvremenom životu.
22 studenoga 2026

U suvremenom životu, koji je obilježen ubrzanim ritmom, stalnom izloženošću informacijama i gotovo neprekidnom potrebom za reakcijom, sve se češće javlja potreba za praksama koje ne služe produktivnosti, nego unutarnjem smirenju, promatranju i povratku sebi. U tom se kontekstu fotografija, i to ne kao tehnički ili profesionalni alat, nego kao osobni, gotovo intimni ritual, sve snažnije pozicionira kao oblik introspektivnog samoproučavanja. Ona pritom prestaje biti samo sredstvo bilježenja stvarnosti i postaje prostor susreta s vlastitim mislima, emocijama i unutarnjim stanjem, pri čemu objektiv kamere ne funkcionira kao distanca od svijeta, nego kao suptilan most prema vlastitom unutarnjem iskustvu.
21 studenoga 2026

Razvoj nosivih tehnologija u posljednjem desetljeću otvorio je sasvim novo poglavlje u području muškog zdravlja, osobito kada je riječ o preventivnoj medicini i ranom otkrivanju promjena na prostati, organu koji je zbog svoje anatomske pozicije i osjetljivosti često izložen kasnom dijagnosticiranju, pri čemu je važno odmah naglasiti da se sve što se u nastavku opisuje odnosi na tehnološke sustave potpore i praćenja koji ne mogu zamijeniti pregled kod doktora, nego isključivo služe kao pomoćni alati u svakodnevnom praćenju stanja organizma.
21 studenoga 2026