Jeste li znali da smo IN magazin u 16 godina pogledali 4242 puta?
Slavljeničko raspoloženje danas je obuzelo redakciju najdugovječnije i najgledanije lifestyle emisije u Hrvatskoj, IN magazina. Povod je itekako poseban – obilježavanje 16. rođendana emisije koja već godinama uljepšava popodneva gledateljima diljem zemlje.
Slavljeničko raspoloženje danas je obuzelo redakciju najdugovječnije i najgledanije lifestyle emisije u Hrvatskoj, IN magazina. Povod je itekako poseban – obilježavanje 16. rođendana emisije koja već godinama uljepšavapopodneva gledateljima diljem zemlje.
IN Magazin tijekom vremena je prikazao skoro 30 tisuća priloga
Glavna urednica emisije Ivana Mandić Marković osjeća ponos i zahvalnost te ovom prilikom otkriva tajnu njenog uspjeha: ‘‘Što je tajna zapravo je teško reći, ali ja mislim da je to nekakav dobar balans sadržaja onog kojeg publika želi i onoga što im mi želimo dati što smatramo da je dobro. Zato se uvijek vodimo time da je potrebno osluškivati želje i očekivanja gledatelja, ali nikako ne podilaziti nekim niskim strastima nego napraviti nekakav kompromis. Zahvalila bih cijeloj ekipi koja radi na IN magazinu, a većina je otpočetka stvarala emisiju.”
Producentica IN magazina Ivana Ambrinac ponosno otkriva nevjerojatan podatak: ”Do sada smo emitirali 4242 emisije, što je otprilike 29700 priloga. Ponosni smo na te velike brojke.”
Uz prepoznatljiv šarm i toplinu, voditeljica Mia Kovačić podijelila je svoj entuzijazam povodom rođendana redakcije: ‘‘IN magazin nije samo emisija, to je stil života. Naši gledatelji su dio naše obitelji, a svaki prilog, svaka priča i svaki osmijeh na ekranu dolaze iz srca. Ponosna sam što smo već 16 godina dio njihovih domova i što zajedno stvaramo uspomene.”
Uz prigodno ukrašeni studio voditeljice, novinari, urednice, snimatelji i produkcijski tim prisjećaju se danas najvažnijih trenutaka, od prvih emisija i nezaboravnih intervjua do toplih priča koje su donijele osmjeh na lice publici.
‘‘Uvijek nastojimo donositi inspirativne priče, pratiti trendove i biti tu za naše gledatelje u svakom trenutku,” izjavila je Mia i dodala: ”Ovaj rođendan je još jedna prilika da se zahvalimo svima koji su uz nas, od vjernih gledatelja do cijelog tima koji s toliko strasti radi na svakoj emisiji.“
Mia, će i danas voditi gledatelje kroz emisiju, a u ovoj ulozi izmjenjuje se već godinama s Renatom Končić Mineom koja je ovom prilikom rekla: ” Kad spomeneš brojku 16, to je zaista jedan impresivan i veliki broj. Zaista ne znam u životu niti jednu emisiju koja je toliko dugovječna i traje, ali sa istim žarom da su gledatelji od prvog dana do dan danas.’‘
Dok se slavlje u redakciji nastavlja, jedno je sigurno – njihova je misija i dalje ista, donositi najljepše priče, inspirirati gledatelje i ostati vjeran pratitelj svakodnevnog života. Jer, kako kažu u redakciji, najbolji trenuci tek dolaze.
IN magazin pratite svakog radnog dana od 17:30 na Novoj TV!
MAXÉ Studio u zagrebačkom Arena Centru predstavio je svoju modnu priču na posebnom večernjem događanju koje je okupilo ljubitelje mode, dizajna i suvremene estetike. Uz Zagreb, multibrand koncept otvorio je i novu trgovinu u Dubrovniku.
Xiaomi je 17. studenoga 2026. u Parizu predstavio novu seriju pametnih telefona Xiaomi 18 Pro, koju čine modeli Xiaomi 18 Pro i Xiaomi 18 Pro Max. Riječ je o uređajima iz najvišeg cjenovnog razreda koji donose drukčiji pristup korištenju pametnog telefona zahvaljujući dodatnom zaslonu na stražnjoj strani kućišta, fotografskom sustavu razvijenom u suradnji s Leicom i novim Qualcommovim procesorima izrađenima u 2-nanometarskom proizvodnom procesu. Oba modela koriste operacijski sustav Xiaomi HyperOS 4, imaju silicij-ugljične baterije velikog kapaciteta i podržavaju funkcije umjetne inteligencije namijenjene fotografiranju, prevođenju, obradi sadržaja i svakodnevnom radu. Razlike između uređaja prvenstveno se odnose na veličinu, procesorske mogućnosti, kapacitet baterije i pojedine fotografske komponente, dok je većina novih funkcionalnosti dostupna na oba modela.
Brend koji mnogi kupci prepoznaju po dugogodišnjem web shopu, također nudi hotelima, kampovima, iznajmljivačima, luksuznim vilama, domovima za starije osobe i zdravstvenim ustanovama veleprodajne uvjete, personalizaciju i podršku komercijalista.
Prošlogodišnji Advent u Zagrebu umjetnik Saša Šekoranja obilježio je instalacijom „Prvi snijeg”, kojom je prostor nekadašnje Prve gradske štedionice u prolazu Oktogon pretvorio u mjesto susreta likovne umjetnosti, glazbe i uspomena na stari Zagreb. Središnji dio instalacije činio je gotovo deset metara visok božićni bor oblikovan od svjetlom ispisanih stihova pjesme „Prvi snijeg”, koju je izvodila Gabi Novak, na tekst Ivice Krajača i glazbu Nikice Kalogjere. Prostorom se širila njezina izvedba pjesme, a oko svjetlosnog bora bilo je raspoređeno pedesetak Šekoranjinih crteža i skica izrađenih perom i tušem. Na njima su se nizali prizori zagrebačkih krovova, dimnjaka, krošnji, glazbenog paviljona, stare uspinjače i drugih gradskih motiva koji su podsjećali na zimski Zagreb. Instalacija je otvorena 19. prosinca 2025. godine, a bila je zamišljena kao umjetnikov dar gradu i posveta Gabi Novak. Šekoranja je tada poznatu pjesmu pretvorio u prostornu kompoziciju u kojoj su se svjetlost, rukom nacrtani prizori i glazba povezali u osobnu priču o gradu.
Džejla Ramović i Jakov Jozinović, dvoje mladih izvođača regionalne glazbene scene, predstavili su zajedničku pjesmu „Suze“, kojom su ostvarili suradnju o kojoj se počelo razmišljati još nakon njihova prvog zajedničkog nastupa. Duet je nastao iz međusobnog poštovanja, dugogodišnje želje za zajedničkim radom i iskustva koje su podijelili pred publikom, a u njegovu stvaranju sudjelovali su glazbenici s kojima je Jozinović već ranije surađivao. Pjesma je okupila izvođače čiji se glasovi razlikuju po boji i načinu interpretacije, ali su upravo u tim razlikama pronašli prostor za zajednički glazbeni izraz.
Pisanje poezije u kontekstu muške emocionalne ekspresije sve se češće promatra kao prostor u kojem se razgrađuju dugotrajni kulturni obrasci šutnje, emocionalne suzdržanosti i društveno uvjetovane ideje o tome što znači biti „jak“, pri čemu se snaga tradicionalno pogrešno poistovjećivala s potiskivanjem osjećaja, umjesto s njihovim razumijevanjem i svjesnim izražavanjem. U suvremenom psihološkom i kulturnom diskursu poezija se tako ne pojavljuje samo kao književna forma, nego i kao alat introspekcije, samoregulacije i kreativne obrade unutarnjih stanja, osobito kod muškaraca koji su odrastali u okruženjima u kojima emocionalna artikulacija nije bila poticana ili je bila doživljavana kao slabost.
U suvremenom društvu, u kojem se granice između fizičkog i digitalnog prostora sve brže brišu, terapijski pristupi mentalnom zdravlju doživljavaju duboku transformaciju, a među najintrigantnijim i najperspektivnijim inovacijama ističu se tehnologije proširene stvarnosti (AR) i virtualne stvarnosti (VR). Njihova primjena u području mentalnog zdravlja, osobito kada je riječ o muškoj populaciji, otvara sasvim novu dimenziju razumijevanja stresa, anksioznosti i emocionalne regulacije, ali i redefinira načine na koje se uopće pristupa psihološkoj podršci u 21. stoljeću. Važno je pritom naglasiti da svaka primjena ovakvih terapijskih pristupa mora biti shvaćena isključivo kao komplementarna medicinskim postupcima, te da je uvijek i isključivo obavezna konzultacija, pregled i procjena kod doktora i u bolnici ili drugoj ovlaštenoj zdravstvenoj ustanovi prije bilo kakvog uključivanja u terapijske protokole.
U vremenu koje neumoljivo diktira brzinu, učinkovitost i površnost, čin brijanja gotovo je neprimjetno sveden na rutinski zadatak, lišen pažnje, značenja i osobnog doživljaja. Ipak, iza tog svakodnevnog pokreta, koji mnogi obavljaju mehanički i bez razmišljanja, skriva se potencijal za nešto mnogo dublje i suptilnije — prostor introspekcije, ritual koji nadilazi fizičku potrebu i prelazi u sferu svjesnog postojanja. Umjetnost ritualnog brijanja nije tek povratak tradiciji, nego svjesna odluka da se vlastitom tijelu, vremenu i umu pristupi s pažnjom kakvu rijetko njegujemo u suvremenom životu.