S ovom pjesmom interesantna grupa Lelek želi osvojiti Doru
Lelek je glazbena grupa koja spaja bogatstvo hrvatske tradicije s modernim pop-zvukom. Istražujemo zvukove, motive i priče koje su duboko ukorijenjene u narodnim pjesmama, dok ih istovremeno oblikujemo prema suvremenim glazbenim standardima.
Lelek nije samo glazbeni projekt – to je poziv na očuvanje i reinterpretaciju tradicije u suvremenom kontekstu. Grupa teži graditi mostove između prošlosti i sadašnjosti, pokazujući da kultura nije statična, nego je živi entitet koji se razvija s vremenom.
Grupa Lelek nastala je prošle jeseni, ali je već postala viralna
Grupa je osnovana u rujnu 2024. godine. Publici se prvi put predstavlja s pjesmom Tanani Nani, kojom privlači pozornost ljubitelja etnoglazbe. Vrlo brzo, grupa je postala viralna na društvenim mrežama, stekavši prepoznatljivost i široku bazu obožavatelja. Upečatljiv početak označio je ulazak Leleka na glazbenu scenu kao jednog od najautentičnijih novih imena.
Lelek čini pet mladih članica: Marina Ramljak, Korina Olivia Rogić, Lara Brtan, Klaudija Pulek i Judita Štorga. Sve članice odmalena se bave pjevanjem, a njihova ljubav prema glazbi i tradiciji spojila ih je u ovoj jedinstvenoj glazbenoj priči. Inicijativu za okupljanje grupe pokrenuo je voditelj projekta Tomislav Roso, pod čijim vodstvom djeluju. Njihov glavni cilj je približiti bogatu tradiciju novoj generaciji.
Šljokice, glamur i slava — tri riječi koje u sebi nose čitav svemir snova. Svi ih ponekad prizivamo u mašti, ali za Marthu May one su mnogo više od prolazne fantazije. To je njezina svakodnevica, njezin omiljeni svijet između stvarnosti i snova koji svakim danom sve odlučnije pretače u opipljivu realnost.
Rumunjska je ovih dana službeno potvrdila ono o čemu se u eurovizijskim krugovima već tjednima šuška – povratak na Eurosong 2026. u Beču. Nakon dvije godine pauze, nacionalna televizija TVR objavila je da se zemlja vraća na scenu s potpuno novom strategijom, osnaženim timom i jasnom porukom: Rumunjska želi ponovno biti važan igrač u najvećem europskom glazbenom spektaklu. Samo nekoliko dana prije iste odluke, i Bugarska je najavila svoj povratak, čime je u eurovizijskom svijetu stvoren val uzbuđenja i nostalgije koji je ponovno otvorio pitanje zašto Hrvatska – unatoč povijesnom uspjehu – i dalje djeluje kao da Eurosong nije njezina tema.
Nakon dvogodišnje stanke, Rumunjska se trijumfalno vraća na pozornicu Eurovizije, spremna otvoriti novo poglavlje svoje glazbene priče. Televiziunea Română (TVR) potvrdila je da će zemlja sudjelovati na jubilarnom, sedamdesetom izdanju natjecanja za Pjesmu Eurovizije, koje će se 2026. godine održati u Beču. Odluku o povratku donio je Upravni odbor TVR-a 30. listopada 2025., čime je označen početak nove ere suradnje između javnog servisa i domaće glazbene industrije.
Arena Varaždin sinoć je gorjela u ritmu pjesama koje su obilježile djetinjstva, prve ljubavi i odrastanja generacija. Plavi orkestar, legendarni bend koji već četrdeset godina ne gubi dah ni publiku, priredio je večer ispunjenu emocijama, osmijesima i onom posebnom toplinom koju mogu stvoriti samo pjesme koje su postale dio kolektivnog sjećanja. U trenucima kada je svjetlo obasjalo pozornicu, a prvi akordi odjeknuli dvoranom, bilo je jasno da publiku čeka nešto više od običnog koncerta – čeka ih glazbeni povratak kući.
Nakon višegodišnje pauze, Bugarska ponovno diže zastavu Eurovizije. Vijest koja je razveselila obožavatelje diljem Europe stigla je službeno iz Europske radiotelevizijske unije (EBU): Bugarska nacionalna televizija (BNT) potvrdila je svoj povratak na Euroviziju 2026., koja će se iduće godine održati u Beču.
Postoje ljudi čija prisutnost zauvijek promijeni naš način gledanja na svijet. Oni koji znaju spojiti ono što se čini nespojivim – misao i emociju, razum i bunt, filozofiju i rock’n’roll. Jedan od takvih bio je Goran Starčević, hrvatski filozof, pisac i prijatelj benda Veli Jože, kojem su članovi posvetili svoj novi singl „Pozdrav tebi, Stari” – nježnu, melankoličnu pjesmu o prijateljstvu, prolaznosti i svemu onome što ostaje kad riječi utihnu.
Ovogodišnje, 23. izdanje Zagreb Film Festivala, osim što donosi pregršt aktualnih i nagrađivanih filmskih naslova, otvara i prostor važnim društvenim temama. Posebno mjesto u programu zauzimaju suvremeni palestinski filmovi – djela koja svjedoče o snazi, otpornosti i bogatoj kulturnoj baštini palestinskoga naroda. Ova selekcija dio je globalne inicijative kojom se želi potaknuti dijalog i razumijevanje te filmskim jezikom približiti Palestinu kao zemlju duboke povijesti, umjetnosti i ljudskih priča.
U trenutku kada je alt-pop scena već mislila da je sve vidjela, Macha Ravel – neuhvatljiva, senzibilna i hrabra – odlučila je još jednom dokazati da je potpuno svoja. Na sam Halloween, 31. listopada, objavila je novo glazbeno poglavlje: pjesmu i videospot “Pasegoni”, mističan, emotivan i vizualno očaravajući nastavak njezinog umjetničkog univerzuma koji je već oblikovala viralnom “Lutkicom”.
Nakon mjeseci nagađanja, slavna zvijezda 'Prijatelja' i hipnoterapeut Jim Curtis službeno su potvrdili svoju vezu - i to preslatkom crno-bijelom fotografijom.
U današnjem ubrzanom svijetu, gdje moda često balansira između funkcionalnosti i estetike, muškarci traže način da izgledaju sofisticirano i uredno, a da pritom ne djeluju pretjerano „skockano“.
U društvu u kojem se muškost još uvijek često mjeri količinom ispijenih piva i veličinom trbuha koji se kroz godine polako formira ispod majice, fenomen “beer bellyja” postao je gotovo simbol. No iza te naizgled bezazlene slike skriva se ozbiljna biološka i hormonalna priča koja nema puno veze s humorom. Takav trbuh nije samo estetsko pitanje, nego tihi pokazatelj metaboličkih promjena koje izravno utječu na razinu testosterona, vitalnost i cjelokupno zdravlje muškarca. Tijelo nikada ne laže – ono bilježi svaku čašu, svaku večeru i svaki vikend bez sna, i sve to jednog dana pretvori u nešto što nazivamo “pivskim trbuhom”.
Postoji trenutak u kojem svatko od nas poželi dotaknuti vlastitu kožu i osjetiti ono što često nazivamo luksuzom svakodnevice – čistu, glatku, savršeno njegovanu površinu bez ijedne dlačice, bez tragova iritacije, bez osjećaja nelagode. No taj trenutak ne nastaje slučajno.
Jerko Marinić Kragić, rođen 24. siječnja 1991. godine u Splitu, jedan je od najistaknutijih hrvatskih vaterpolista današnjice. S visinom od 191 cm i impresivnom tjelesnom građom, Jerko je postao simbol odlučnosti, borbe i predanosti — ne samo svojoj ekipi, već čitavom sportu. Nakon bogate karijere kroz juniorske selekcije, u kojoj je 2009. osvojio zlato na Svjetskom prvenstvu juniora, Marinić Kragić je nastavio graditi svoju reputaciju u seniorskom vaterpolu kao igrač kluba VK Jadran Split i hrvatske reprezentacije. Među njegovim najvažnijim medaljama ističu se: zlatna medalja na Svjetskom prvenstvu sa reprezentacijom, te srebrne medalje na Europskom prvenstvu i na Olimpijskim igrama u Parizu. Kao kapetan Jadrana, bio je ključna figura u domaćim prvenstvima; posebno se pamti njegov presudan pogodak tri sekunde prije isteka protiv zagrebačke Mladosti koji je donio naslov prvaka Hrvatske. Osim sportskih uspjeha, Jerko je u Splitu prepoznat kao sportaš godine 2024., u izboru Splitskog saveza športova, što potvrđuje njegovu istaknutu ulogu i značaj za lokalnu zajednicu.