
Kate Middleton prekršila kraljevsku tradiciju: Na prijem u Windsor stigla sama za volanom
Princeza od Walesa iznenadila javnost neuobičajenim dolaskom na prijem u čast ženske ragbijaške reprezentacije Engleske
17 siječnja 2026

Karipska država jedna je od 16 država koje imaju Charlesa III. kao svog vladara, ali izgleda da to žele promijeniti.
Karipska država Jamajka odlučila se na poduzimanje važnog koraka – povezanog s britanskim kraljem Charlesom III.
Naime Jamajka je jedna od 14 država koje za svog šefa imaju Charlesa. Barem trenutno.
Naime prije nekoliko tjedana jamajčanska ministrica pravnih i ustavnih poslova Marlene Malahoo Forte predstavila je Zakon o izmjenama ustava iz 2024. u tamošnjem parlamentu, čime je započet proces zamjene kralja Charlesa jamajčanskim predsjednikom.
Forte je ranije izjavila kako će Jamajka postati republika do sljedećih općih izbora 2025. godine, prema BBC-u.
Forte je ovaj korak nazvala “povijesnim trenutkom,” izvijestio je Jamaica Observer. Prema istom izvoru, prijedlog zakona sada će ostati na stolu Zastupničkog doma do ožujka 2025., nakon čega bi mogao biti pročitan drugi put, što bi vjerojatno pokrenulo raspravu o budućem odnosu britanske krune i bivše kolonije.
“Predstavljanje ovog zakona označava najveći napredak dosad u našim nastojanjima da reformiramo Ustav Jamajke kako bismo postigli nacionalni cilj da Jamajčanin bude šef države umjesto nasljednog britanskog monarha te kako bismo naš najviši zakon maknuli iz okrilja imperijalnog Vijeća,” izjavila je Forte, prema pisanju Jamaica Gleanera.
Yesterday (Dec 10), the Hon. @MalahooForteMP, tabled the Constitutional Reform Bill in Parliament. This landmark legislation seeks to amend the Constitution of Jamaica to provide for a non-monarchical Head of State, paving the way for Jamaica to become a Republic.
🇯🇲💫 pic.twitter.com/JURD38HS2f— Ministry of Legal and Constitutional Affairs (@mlcagovjm) December 11, 2024
Forte je istaknula da je prijedlog zakona predstavljen na Međunarodni dan ljudskih prava i na 100. godišnjicu rođenja pokojnog Michaela Manleyja, bivšeg jamajčanskog premijera, antikolonijalista i zagovornika socijalne pravde.
U intervjuu za The Guardian, Forte je rekla da je prijedlog zakona predstavljen kako bi odgovarao raspoloženju u Jamajci, gdje građani žele promjene u ustavu.
“Svake godine, kada 6. kolovoza obilježavamo neovisnost, nacija se poziva na razmišljanje o postignućima od stjecanja neovisnosti i onome što još treba učiniti, a svake godine se postavlja pitanje kada ćemo ukinuti monarhiju i imati jamajčanskog šefa države,” izjavila je političarka u članku objavljenom 13. prosinca.
Promjena državnog ustrojstva nije jedina stavka na dnevnom redu ovog zakona. Predviđene su i promjene u definiciji državljanstva, imenovanju senatora neovisnih o političkim strankama u Zastupničkom domu i druge reforme.
Jamajka je stekla neovisnost 1962. godine nakon više od 300 godina britanske kolonijalne uprave, ali je odlučila zadržati kraljicu Elizabetu kao šeficu države.

Prilikom posjeta Jamajci 2000. Charles je probao tradicionalnu rastafarijansku kapu.FOTO: Profimedia
Pred prijedlogom zakona je još nekoliko koraka prije nego što postane zakon, uključujući glasanje u parlamentu i nacionalni referendum. The Guardian navodi da će zakon “vjerojatno naići na prepreke,” jer su oporbene stranke izrazile zabrinutost zbog vremena donošenja prije nacionalnih izbora 2025. i nedostatka jasnoće o tome kako učiniti Karipski sud pravde najvišim sudom u zemlji. Naime najviši sud u Jamajci je i dalje vrhovni sud Ujedinjenog Kraljevstva.
Jamajčanski premijer Andrew Holness već je najavljivao prekid veza s britanskom monarhijom. Holness, najmlađi premijer u povijesti Kariba, obećao je tijekom svoje predizborne kampanje da će transformirati Jamajku iz ustavne monarhije u republiku. Izabran je 2016. godine i pri preuzimanju dužnosti izjavio kako će njegova vlada predstaviti zakon kojim bi kraljica Elizabeta bila zamijenjena “neizvršnim predsjednikom kao šefom države.”

Zagreb uskoro dobiva novo mjesto za privatna druženja i gledanje multimedijskog sadržaja. Riječ je o BrickClubu, privatnoj mini kino dvorani smještenoj u povijesnom podrumu iz 19. stoljeća u Gundulićevoj ulici 26, koja posjetiteljima omogućuje da sami biraju sadržaj, društvo i atmosferu.
29 siječnja 2026

Pjesma Light Up, s kojom se Gabrijel Ivić ove godine predstavlja na Dori, nastala je iz ideje stare više od desetljeća i oblikovana kroz dugogodišnju suradnju s producentom Junom Ishidom, a danas se profilira kao nostalgičan, ali suvremeno produciran povratak energiji ranih 2010-ih, razdoblju u kojem su glazba, mladenačka euforija i noćni život funkcionirali kao zajednički jezik. Iako je riječ o njegovu prvom profesionalnom projektu ovakvog opsega, Light Up istodobno je i osobni glazbeni iskaz koji ne skriva emociju, nesavršenost ni proces nastajanja, već otvoreno govori o putu koji vodi od jednostavne ideje nastale u spavaćoj sobi do pozornice nacionalnog glazbenog natjecanja.
29 siječnja 2026

Dublinska post-punk četvorka Sprints, koja se u vrlo kratkom razdoblju profilirala kao jedno od najuzbudljivijih i najuvjerljivijih novih imena britanske i irske alternativne glazbene scene, stiže na INmusic festival #18, donoseći sa sobom energiju, sirovost i autentičnost po kojima su već prepoznati diljem Europe i svijeta. Bend koji posljednjih godina nezaustavljivo raste, kako po koncertnoj reputaciji, tako i po kritičkom odjeku, poznat je po eksplozivnim nastupima uživo i beskompromisnom zvuku koji bez zadrške komunicira emocije suvremenog trenutka.
28 siječnja 2026

Devin Juraj, mladi izvođač iz Pule, već nekoliko godina privlači pažnju javnosti svojim svestranim talentom. On je pjevač, plesač, glumac i autor, umjetnik koji na sceni spaja različite discipline u jedinstvenu cjelinu. Njegova karijera počela je plesom još u djetinjstvu, a kasnije je nadograđivana glazbom, kazalištem i video produkcijom. Studij izvedbenih umjetnosti u Engleskoj dao mu je formalno obrazovanje, ali istinska lekcija došla je kroz godine nastupa i kreativnog eksperimentiranja.
28 siječnja 2026

Ovaj tekst temelji se na analizi i podacima koje je objavio ugledni švicarski dnevni list Neue Zürcher Zeitung (NZZ), jedan od najutjecajnijih i najpouzdanijih europskih medija kada je riječ o društvenim, političkim i znanstvenim temama. U svom opsežnom osvrtu NZZ se bavi padom broja mladih osoba koje se identificiraju kao transrodne ili nebinarne, oslanjajući se na empirijske podatke, akademska istraživanja i primjere iz prakse. Posebna pozornost posvećena je podacima Sveučilišta u Zürichu, gdje je na Klinici za dječju i adolescentnu psihijatriju i psihoterapiju zabilježen značajan pad broja upućivanja zbog rodne inkongruencije – s vrhunca od 134 slučaja u 2021. godini, u razdoblju pandemije, na 60 slučajeva u 2024. godini. Ti podaci služe kao konkretan pokazatelj šireg društvenog i kulturnog pomaka koji se posljednjih godina može uočiti i izvan švicarskog konteksta.
27 siječnja 2026