Pop superzvijezda Lady Gaga (38) prošli je mjesec nagovijestila svoju novu eru singlom Disease, a fanovi željno iščekuju izlazak novog, sedmog albuma koji dolazi u veljači.
Bit će to njezin prvi album još od Chromatice iz 2020.
U nedavnom intervjuu Gaga je otkrila što ju je inspiriralo pri stvaranju albuma. Ono što je obožavatelje posebno oduševilo je to što je novi album usporedila s jednim svojim njima omiljenim starijim albumom.
Novi album Lady Gage bit će pun mračnih pop pjesama
Album čije se ime još ne zna, usredotočit će se na “stapanje sviranja uživo s računalima“, za što je Gaga rekla da je uvijek bilo kamen temeljac njezine karijere.
Album je uspoređen s njezinim ranijim ostvarenjem The Fame Monster, što znači da fanovi trebaju očekivati mračne pop pjesme slične Disease. Međutim, to nije sve što se sprema.
“Album je kaotičan iz žanrovske perspektive – mijenja žanrove i mislim da je na taj način duboko osoban pogled na moj um kao producenta i način na koji razmišljam o glazbi“, objasnila je. “Kad pišem, produciram i pjevam, uvijek se oslanjam na svoje znanje o povijesti glazbe i toliko mnogo umjetnika i producenata koji su bili prije mene. Na taj način, ovaj album je proslava glazbe koja me učinila onim što jesam, jer kada sam se vratila mračnijem stilu popa, sva moja rana iskustva s glazbom su izašla na vidjelo.”
Novi album Lady Gage bit će namijenjen za uživanje
Dok je Gaga rekla da će album istraživati ”razne fantazije“, naglasila je da tonski neće biti previše težak, a i da će biti zabavan.
“Album nije iznimno ozbiljan. Vrlo je zabavan i namijenjen je za uživanje na zabavi, u klubu ili kod kuće – da budete slobodni od svojih briga dok hodate kroz život”, obećala je.
Svečanom dodjelom nagrada i projekcijom pobjedničkog naslova ovogodišnjeg Cannesa – filma Fjord Cristiana Mungiua – u subotu, 14. studenoga, u prepunoj dvorani kina Kaptol Boutique Cinema službeno je zatvoren 24. Zagreb Film Festival. Uz predstavnike festivala, direktora Borisa T. Matića, izvršnu direktoricu Lanu Matić i programsku direktoricu Selmu Mehadžić, zatvaranje su svojim dolaskom uveličala i brojna lica iz hrvatskog kulturnog i javnog života.
Jedna od sljedećih postaja je i Arena Zagreb, 15. prosinca, za kada Severina priprema poseban repertoar i novo poglavlje turneje pod nazivom 'Ja samo pjevam – B strana'.
Američki film „Josephine” redateljice Beth de Araújo osvojio je Zlatna kolica za najbolji dugometražni igrani film na 24. Zagreb Film Festivalu, održanom od 9. do 15. studenoga 2026. godine. Festivalske nagrade dodijeljene su u konkurenciji dugometražnih i kratkometražnih filmova te u programima Kockice, Ponovno s nama, PLUS i KinoKino. Među nagrađenim ostvarenjima našli su se filmovi iz Sjedinjenih Američkih Država, Hrvatske, Palestine, Nizozemske i drugih europskih zemalja, a žiriji su pri donošenju odluka posebno razmatrali redateljske postupke, glumačke izvedbe i način na koji su autori pristupili temama obiteljskih odnosa, nasilja, identiteta i odrastanja.
Petak na 24. ZFF-u obilježilo je gostovanje srpskog redatelja s berlinskom adresom Borisa Hadžije, koji je s iranskom redateljicom Hodom Taheri režirao film U vrtu moja ruka pušta korijen, posljednji regionalni naslov ovogodišnjega glavnog dugometražnog programa. Nakon večernje projekcije u 21 sat u Kaptol Boutique Cinema, Hadžija je na Q&A-u programskoj koordinatorici ZFF-a Barbari Gregov otkrio više o svom dugometražnom prvijencu premijerno prikazanom u Veneciji.
Adventsko ludilo polako se zahuktava, a Zagreb otkriva prve detalje blagdanskog programa koji će ove zime ponovno ispuniti gradske ulice, trgove i šetališta. Iako nas od početka Adventa dijeli još nekoliko tjedana, poznato je što se priprema na Gornjem gradu - nakon četiri godine pauze adventska događanja vraćaju se na plato Gradec. Uz koncerte poznatih domaćih izvođača, tematske zabave i programe za djecu, ovogodišnje izdanje donosi i jednu gastronomsku novost. Strossmayerovo šetalište pretvorit će se u ulicu posvećenu isključivo slasticama, a među prvim najavljenim glazbenim imenima su TBF, Kids From The Sky i Lollipop.
Dugo se njega kože kod muškaraca promatrala kroz vrlo jednostavnu prizmu, kao nešto što se svodi na brzo umivanje nakon brijanja, korištenje jednog proizvoda koji mora obaviti sve zadatke i eventualno nanošenje kreme kada se pojavi osjećaj zatezanja kože, no posljednjih godina odnos muškaraca prema vlastitom izgledu i osjećaju ugode postao je mnogo dublji i svjesniji. Suvremeni muškarac više ne traži samo način kako izgledati urednije, već sve češće pronalazi male rituale koji mu pomažu usporiti, posvetiti nekoliko minuta sebi i povezati vanjsku njegu s unutarnjim osjećajem ravnoteže.
U suvremenom načinu života, koji je sve brži, zahtjevniji i često obilježen dugim radnim satima, večera se kod mnogih muškaraca pretvara u obrok koji se konzumira usput, bez previše promišljanja o njegovoj stvarnoj ulozi u organizmu. Iako se često percipira tek kao završni dnevni ritual, večernji obrok ima znatno dublju fiziološku i psihološku funkciju jer upravo u tom dijelu dana tijelo prelazi u fazu oporavka, regeneracije i pripreme za sljedeći dan. U tom kontekstu, koncept “muške večere” ne odnosi se na rodnu ekskluzivnost, nego na specifične prehrambene potrebe muškaraca koji, ovisno o životnoj dobi, razini fizičke aktivnosti i životnim navikama, imaju drugačije metaboličke zahtjeve, ali i na širi kulturni obrazac u kojem se muškarci sve više okreću svjesnijem načinu prehrane.
U suvremenom sportskom okruženju, koje je istodobno i izrazito kompetitivno i sve više podložno javnoj i medijskoj evaluaciji, tema mentalne otpornosti sportaša postaje jednako važna kao i njihova fizička pripremljenost. Iako se u javnosti često naglasak stavlja na kondiciju, tehniku i taktičku disciplinu, sve veći broj stručnjaka iz područja sportske psihologije upozorava da su upravo nevidljivi, unutarnji procesi ono što presudno određuje razliku između vrhunskog i prosječnog sportaša. U tom kontekstu, muški sportovi, osobito oni koji su povijesno obilježeni kulturom izdržljivosti, discipline i često rigidnog shvaćanja „čvrstoće“, otvaraju prostor za dublje razumijevanje načina na koji se mentalna otpornost razvija, održava i transformira.
U suvremenom ritmu života, u kojem se obveze neprestano umnažaju, a privatno i poslovno često se isprepliću do granica neprepoznatljivosti, briga o vlastitom zdravlju kod muškaraca nerijetko ostaje na margini prioriteta. Preventivni medicinski pregledi, iako ključni za rano otkrivanje bolesti i dugoročno očuvanje kvalitete života, često se odgađaju ili potpuno zaboravljaju, ne toliko zbog nedostatka svijesti koliko zbog izostanka sustava koji bi ih učinio dijelom svakodnevice. Upravo se u tom prostoru između namjere i realizacije otvara prostor za kreativna, tehnološki potpomognuta i psihološki promišljena rješenja koja mogu značajno unaprijediti zdravstvenu disciplinu.
Svečanom dodjelom nagrada i projekcijom pobjedničkog naslova ovogodišnjeg Cannesa – filma Fjord Cristiana Mungiua – u subotu, 14. studenoga, u prepunoj dvorani kina Kaptol Boutique Cinema službeno je zatvoren 24. Zagreb Film Festival. Uz predstavnike festivala, direktora Borisa T. Matića, izvršnu direktoricu Lanu Matić i programsku direktoricu Selmu Mehadžić, zatvaranje su svojim dolaskom uveličala i brojna lica iz hrvatskog kulturnog i javnog života.
