Spektakularnim otvorenjem Ledenog parka započela sezona klizanja na Kapucinskom trgu
Sinkronizirane klizačice, vatreni gudači i veliki vatromet za nezaboravan doživljaj.
23 studenoga 2024
Na nedavno održanom 9. Festivalu "Film svima" u Rijeci, više od 600 gledatelja obilježilo je Međunarodni tjedan gluhih i nagluhih osoba kroz inkluzivne filmske projekcije.
Na netom završenom 9. Film svima, filmskom festivalu posvećenom hrvatskom filmu, održanom u Rijeci od 25. do 28.9. u prostorima Gradske knjižnice Rijeka, Filodrammatica dvorane, UGIN Filmskog vrta te u brojnim školama, preko 600 gledatelja zajedno je gledalo inkluzivne filmove te obilježilo Međunarodni tjedan gluhih i nagluhih osoba.
Filmaktiv i partneri, Udruga gluhih i nagluhih PGŽ te Udruga slijepih PGŽ, od 2016. aktivno inkluziviraju hrvatski film izradom inkluzivnih dodataka za osobe oštećena sluha i vida te ih čine dostupnima brojnim projekcijama cijelu godinu. Vrhunac inkluzivne godine je Međunarodni tjedan gluhih i nagluhih PGŽ kada promiču koncept zajedničkog gledanja filmova, odnosno dostupnosti inkluzivnih projekcija u redovitim programima. Projektom je kreirana Film svima Medijateka, baza inkluzivnih filmova koja s ovim izdanjem broji ukupno 71 film — od klasika poput Tanhoferovog H-8 ili Reljinog Vlaka u snijegu, pa sve do Slijepčevićevog Čovjeka koji nije mogao šutjeti ili Hušmaničinog Radije bih bila kamen.
Uz dosadašnjih 18 projekcija, 9. Film svima po prvi puta gostuje na Danima hrvatskog filma, ali i priprema inkluzivne projekcije povodom Međunarodnog dana bijelog štapa, Međunarodnog dana tolerancije te Međunarodnog dana osoba s invaliditetom.
Naredno jubilarno 10. izdanje donosi cjelogodišnja gostovanja na filmskim festivalima diljem zemlje kako bi inkluzivni filmovi bili dostupniji osobama oštećena sluha i vida te kako bi šira zajednica imala priliku za senzibilizaciju i motivaciju za gradnju inkluzivne i solidarne zajednice.
Uz projekcije premijernih izdanja inkluzivnih verzija filmova kao i riječke premijere filmova, u petak, 27.9. s početkom u 18:00 u Dvorani susreta Gradske knjižnice Rijeka predstavljene su Smjernice za inkluzivne kulturne prakse autorica Marte Baradić, Dunje Matić Benčić, Maje Krištafor, Maje Ogrizović i Inkluzivnog kulturnog vijeća mladih Kultura svima izdane kroz projekt Kultura svima, Impact4Values. Smjernice, koje su dostupne za preuzimanje, namijenjene su svima zainteresiranima za inkluziju kao i inkluzivne kulturne prakse te su zamišljene kao dokument u nastajanju, prilagodljiv različitim praksama. Predstavljanje je simultano prevedeno na hrvatski znakovni jezik.
—
Film svima, projekt udruge Filmaktiv, Udruge gluhih i nagluhih PGŽ, Udruge slijepih PGŽ, Hej! i udruge Kultura svima svugdje podržavaju Ministarstvo kulture i medija Republike Hrvatske, Grad Rijeka, Hrvatski audiovizualni centar i Primorsko-goranska županija.
Projekt udruge Filmaktiv, naziva Kultura svima financiran je sredstvima Europske unije u okviru Programa Impact4Values. Projekt sufinancira Ured za udruge Vlade Republike Hrvatske. Financirano sredstvima Europske unije.
—
O filmovima:
Čovjek koji nije mogao šutjeti (2024.)
Nebojša Slijepčević, Antitalent
Igrani film, 13’
nagrada: Zlatna palma na Cannes Film Festivalu
27. veljače 1993. Štrpci, Bosna i Hercegovina. Putnički vlak na liniji Beograd-Bar zaustavljaju paravojne snage u akciji etničkog čišćenja. Dok odvode nevine civile, samo jedan od pet stotina putnika usuđuje im se suprotstaviti. Ovo je istinita priča o čovjeku koji nije mogao šutjeti.
__________________________
Radije bih bila kamen (2024.)
Ana Hušman, Pangolin i Bonobostudio,
eksperimentalni film, 24′
nagrada: Međunarodni filmski festival u Rotterdamu
Kroz protagonistkinju Malu Jelu film prepričava događaje koji su obilježili generaciju i odredili budućnost krajolika Like, zanemarenog i slabo naseljenog dijela Hrvatske. Životni uvjeti i događaji koji su odredili budućnost krajolika uvjetovali su i živote stanovnika, njihove samoće, odnose, mogućnosti, strepnje i nadanja. Mala Jela utjelovljuje više ženskih lica u obitelji koju dominatno čine žene: majku, baku, sestru, tetke.
__________________________
Žarko, razmazit ćeš dite (2024.)
Veljko i Milivoj Popović u suradnji s Tisjom Kljaković Braić, Prime Render Studio i Bonobostudio
animirani film, 13’
nagrada: Animafest Zagreb
U filmu se nižu uspomene na jedno djetinjstvo u Splitu osamdesetih godina. Priče su to koje se prepričavaju nakon nedjeljnog ručka kad su svi dobre volje, priče pune emocija koje lako prepoznajemo. No iznad svega, film je dirljiva posveta ljubavi jednog djeda i bake koji su davali sve od sebe da njihova unučica ne skida osmijeh s lica.
__________________________
Sedmo nebo (2023.)
Jasna Nanut, 15 art,
igrani film, 88′
Nino Radman je čovjek s previše žena i premalo vremena, hodajući recept za katastrofu. Pokušavajući priznati ženi da se zaljubio u drugu, traži pomoć „stručnjaka“ čiji ga savjeti vode u još veći kaos. U strahu od žene, Ninova paranoja sve više raste, a on se pretvara u tempiranu bombu. Hoće li trijumfirati ili krahirati, otkriva ova komedija neočekivanih obrata, u kojoj je samo jedna stvar veća od Ninovih problema – njegov tlak.
__________________________
1001 noć (2023.)
Rea Rajčić, Eclectica
dokumentarni film, 13’
nagrada: Međunarodni filmski festival u Torontu — Short Cuts
Film 1001 noć priča o Emi (85) i Maji (80), najvjernim gledateljicama i najsmiješnijim kritičarkama turskih sapunica. Svaku večer posljednjih pet godina Ema i Maja provode zajedno gledajući turske serije u Eminom stanu u Splitu. Ovo je priča o mikrokozmosu koji ponekad nastane tamo gdje se najmanje nadamo, onda kad ga najviše trebamo. I o jednom prijateljstvu koje je počelo kad je sve drugo završilo.
__________________________
Srebrne (2024.)
Barbara Babačić, Filmaktiv
dokumentarni film, 26’
Intenzivan portret bolivijskih žena koje žive mizeran život unutar rudarske zajednice pokraj grada Potosija. Sniman tijekom mjesec dana 2014. godine, film istražuje ženski doprinos u ekonomiji rudnika, dok istovremeno problematizira njihovu marginalizaciju i stigmatizaciju unutar andske kulture. Redateljica Barbara Babačić postavlja pitanja o ekonomskim teretima koje ove žene nose te istražuje kulturne norme koje ih čine nevidljivima u društvu.
__________________________
Nema mjesta (2024.)
Jelena Oroz, Bonobostudio,
animirani film, 6′
U ovom filmu auti imaju noge. Možda si zbog toga daju za pravo koristiti nogostupe kako ih volja. Nema mjesta, ali možemo li postati obzirniji?
__________________________
Pukotine (2020.—2022.)
Judita Gamulin za PKTN
Serija kratkih dokumentaraca o pričama mladih koji otvoreno pokazuju svoju ranjivost, ali i strastvenost, svoje povrede i pukotine, ali i mogućnost zacjeljenja istih.
1. Dina Levačić (2020) 5’38”
2. Luka Baković (2020) 3’08”
3. Sara Pukanić (2020) 4’59”
4. FIXER 01 / dečki u ringu (2021) 7’24”
5. FIXER 02 / dečki u rigu (2021) 5’09”
6. FIXER 03 / cure (2021) 8’29”
7. FIXER 04 / cure (2021) 7’02”
8. Iggy Zdjelarević (2021) 6’27”
9. FIXER 05 / Petrinja (2021) 13’17”
10. Helena Kanini Kiiri / plesačica 4’49”
11. FIXER 06 / razvod braka 17’57”
12. Dea ex machina / Ortoreksija (2022) 4’25”
Kendra Wilkinson pokušava ući u Rayu, ali Raya je ne želi.
23 studenoga 2024
Sigurno ste vidjeli ovaj meme. Nažalost, ispada da nije točan.
23 studenoga 2024
Film o Madonni najavljen je još prije četiri godine, ali još uvijek o njemu ne znamo ništa.
23 studenoga 2024
U današnjem polariziranom društvu, pojam wokeizma zauzima centralno mjesto u političkim i kulturnim raspravama, a Generacija Z – najmlađa generacija na društvenoj sceni – sve više postaje ključni glas u ovom dijalogu.
23 studenoga 2024
Kad razmišljate o poslovanju, možda vas prvo ne asocira riječ "knjigovođa". Možda vam na pamet padnu inovacije, marketing, prodaja ili velike ideje. Ali iza svakog uspješnog projekta stoji jedna tiha, marljiva figura koja sve to drži pod kontrolom – knjigovođa. On je poput kućnog temelja – nevidljiv, ali neophodan. Jer, ruku na srce, bez dobrog knjigovođe, poslovni temelji bi se vrlo brzo uzdrmali.
23 studenoga 2024