Filmska čarolija vraća se u Zagreb: 22. ZFF otkriva prve naslove i donosi hitove jeseni
Festival otvara Proslava, apsolutni pobjednik ovogodišnjeg Pulskog filmskog festivala, a prvi put u natjecateljskom programu ZFF-a je i jedan animirani film – svjetski festivalski hit Flow Gintsa Zilbalodisa.
Među brojnim događanjima zbog kojih se veselimo jeseni u Zagrebu posebno mjesto ima festival koji više od 20 godina spaja vrhunska filmska ostvarenja, razgovore s autorima, druženja, edukaciju profesionalaca i dobru zabavu. Zagreb Film Festival, sinonim za kvalitetnu filmsku ponudu, iz godine u godinu predstavlja najzanimljiviju recentnu svjetsku produkciju, a ususret 22. izdanju, koje će se održati od 4. do 10. studenoga, otkriva i prve naslove iz ovogodišnjeg programa.
Nakon svjetske premijere u Karlovim Varima i trijumfa na Pulskom filmskom festivalu, gdje je osvojio čak šest nagrada uključujući Veliku zlatnu arenu za najbolji film, debitantski dugometražni film Bruna Ankovića, Proslava, imat će zagrebačku premijeru na otvorenju 22. ZFF-a. Ekranizacija istoimenog romana Damira Karakaša prati 20-ak godina u životu glavnog junaka Mije i njegove obitelji u siromašnom ličkom selu. Kroz tri ključna trenutka njegova života Proslava istražuje okolnosti koje dovode do ekspanzije ekstremizma u društvu. U ulozi Mije pojavljuju se Bernard Tomić, Lars Štern i Jan Doležal, a ostale uloge tumače Krešimir Mikić, Klara Fiolić, Nedim Nezirović, David Tasić Daf, Tanja Smoje, Izudin Bajrović, Viktorija Lulić, Tena Šubarić i Rakan Rushaidat.
Ljubitelje crnog i pomaknutog humora mogla bi razveseliti dva filma. Švedsko-norveški Hypnosis, u režiji Ernsta de Geera, crnohumorna je satira s “cringe faktorom” i Herbertom Nordrumom (Najgora osoba na svijetu) u glavnoj ulozi. U priči o mladom poduzetničkom paru i jednoj hipnozi s neočekivanim rezultatima, de Geer, inspiriran motivom susramlja (nelagoda i sram koje osjećamo radi drugih), satiričku oštricu usmjerava ka popularnim sloganima poput “budi svoj/a” i “budi ono što jesi”. Nizozemsko-belgijski Three Days of Fish redatelja Petera Hoogendoorna humorna je kronika kompleksnog odnosa oca i sina (Ton Kas i Guido Pollemans – Kristalni globus za najbolju mušku ulogu, KVIFF), koju kritičari uspoređuju s filmovima Alexandera Paynea.
Natjecateljski program ZFF-a prvi put uključuje i jedan animirani film – hvaljeni Flow latvijskog autora Gintsa Zilbalodisa (Away, 2019). Junak ove vizualno dojmljive priče o solidarnosti je samotni crni mačak koji se udružuje s drugim životinjama u misiji preživljavanja apokalipse. Flow je prikazan na otvorenju programa Izvjestan pogled u Cannesu, u Annecyju je osvojio nagradu žirija, nagradu publike i nagradu Fondacije Gan za distribuciju, a projekcija na ZFF-u bit će ujedno i hrvatska premijera.
Iz programa se izdvaja i hvaljeni prvijenac nizozemske autorice Stefanie Kolk, Milk, koji je premijerno prikazan u Veneciji (Giornate degli Autori). Kroz priču mlade žene koja prolazi bolan proces gubitka djeteta film se bavi temom tuge i žalovanja. Nekoliko dana nakon što je rodila mrtvorođenče, Robin odlučuje donirati svoje mlijeko. Kako neobična potraga postaje teža od očekivanog, sve više i više mlijeka počinje se gomilati u njezinom zamrzivaču, vezi i životu.
Film Proslava prikazuje se u dugometražnoj konkurenciji, a Hypnosis, Three Days of Fish, Flow i Milk dio su natjecateljskog programa Mreža festivala Jadranske regije.
Otvorenje Zagreb Film Festivala održat će se u Kinu SC-a, a programi u CineStaru Branimir, Kinu Kinoteka, MSU, Dokukinu KIC, i online na croatian.film. Nova festivalska lokacija je zagrebačko kazalište Vidra, koje postaje službeno mjesto za druženja i razgovore 22. ZFF-a.
Postoje koncerti koji se pamte po glazbi, oni koji se pamte po atmosferi, ali i oni rijetki koji ostaju upisani u kolektivno sjećanje publike kao snažno emotivno iskustvo. Upravo takvu večer Zagreb je doživio u velikoj dvorani Koncertna dvorana Vatroslava Lisinskog, gdje je umjetnik Božo Vrećo još jednom potvrdio zašto se njegovo ime danas izgovara s posebnim poštovanjem kada je riječ o suvremenoj interpretaciji sevdaha.
U prepunoj dvorani Arena Zagreb održan je veliki koncert jednog od najvoljenijih regionalnih pjevača – Hari Mata Harija – kojim je obilježio impresivnih četrdeset godina svoje bogate glazbene karijere. Večer prožeta emocijama, nostalgijom i zajedničkim pjevanjem tisuća glasova bila je više od koncerta; bila je svojevrsno putovanje kroz desetljeća glazbe koja je obilježila živote mnogih generacija.
U vremenu kada se glazba sve češće konzumira brzo i površno, a emocije se svode na kratke digitalne trenutke, mladi hrvatski glazbenik Josip Čolić odlučuje krenuti suprotnim putem – onim koji vodi prema introspekciji, iskrenosti i dubokoj emotivnoj priči. Nakon što je publiku već zaintrigirao singlovima “Iluzije” i “Mogao sam”, pjesmama koje su otvorile prostor za osobne ispovijedi i promišljanja o odnosima, Čolić sada predstavlja svoj treći singl “Niko k'o ja”, novu glazbenu etapu koja najavljuje nadolazeći album “San”, čije je objavljivanje planirano tijekom ljeta.
Jedan od najtraženijih DJ-eva i producenata današnje house i tech - house scene, Joseph Capriati, dolazi u Zagreb 18. travnja, na prvi ovogodišnji BSH open air događaj koji će se održati na centralnom terenu Tenis centra Maksimir. Njegov nastup predstavlja jedno od najvećih gostovanja do sada na BSH eventima u Zagrebu. Ovo je prvi open air BSH događaj u 2026. godini, a sudeći po početku, bit će ovo najbogatija sezona, Ujedno, ovo je nemjerljiva promocija Hrvatske kao destinacije koja je dom nekima od najboljih glazbenih evenata u svijetu.
Zagrebački koncertni prostor Peti kupe bio je poprište posebne glazbene večeri u kojoj je mladi i već nagrađivani glazbenik Filip Rudan publici predstavio svoj dosad najveći i produkcijski najambiciozniji samostalni koncert. U atmosferi ispunjenoj snažnom energijom i vidljivim uzbuđenjem publike, ovaj je nastup potvrdio njegov status jednog od najzanimljivijih predstavnika nove generacije domaćih glazbenika.
U trenutku kada se domaća pop scena sve snažnije okreće autorskoj iskrenosti i zvuku koji briše granice između žanrova, nova pjesma Nika Turković dolazi kao logičan, ali i uzbudljiv nastavak njezina dosadašnjeg kreativnog puta. Singl Samo ljubili otvara novo poglavlje u njezinu stvaralaštvu i istodobno predstavlja prvi jasniji pogled prema trećem studijskom albumu na kojem umjetnica intenzivno radi posljednjih mjeseci.
Novi singl Luke Nižetića, „Za jubav“, predstavlja peti glazbeni iskorak s njegovog nadolazećeg kantautorskog albuma, a već pri prvom slušanju jasno je da se radi o pjesmi koja otkriva njegovu najintimniju i najiskreniju stranu. Luka, koji potpisuje tekst, udružio je snage s Markom Mihaljevićem, autorom aranžmana i produkcije, kako bi stvorili sklad koji spaja jednostavnost i duboku emocionalnu iskrenost, čineći ovu pjesmu pravom meditacijom o ljubavi i intimnosti.
Pjevačica Andrea Šušnjara predstavila je svoju novu pjesmu, snažnu i emotivno nabijenu baladu pod nazivom “Ljubavni kockari”, koja je posebna ne samo po svojoj glazbenoj snazi već i po činjenici da se Andrea prvi put okušala kao autorica i glazbe i stihova, otkrivajući publici dijelove svoje duše koje dosad nije dijelila ni s kim. Dugo je ovu pjesmu čuvala samo za sebe, skrivajući skicu u ladici svojih osobnih zapisa i bilježnica, a onda je jedan tragičan događaj, gubitak njezinog voljenog psa Koka, probio sve emocionalne barijere i potaknuo je da u vrlo kratkom vremenu dovrši pjesmu, pretvarajući bol u stvaralačku snagu koja je djelovala gotovo terapeutski.
Sinoć, na svečanoj i svjetlucavoj pozornici Dolby Theatrea u Los Angelesu, održana je 98. dodjela Oscara, događaj koji svake godine okuplja najpoznatije filmske stvaratelje, glumce, redatelje i kulturne ikone, stvarajući jedinstvenu sintezu umjetnosti, glamura i medijske pažnje. Među mnoštvom uzvanika i zvijezda, posebno su se istaknule dvije žene čije prisutstvo ne označava samo glamur nego i simboličku povezanost dviju velikih industrija: Anne Hathaway, američka glumica čiji se talent i karijera protežu kroz razne filmske žanrove, te Anna Wintour, legendarna urednica i modna ikona čije je ime gotovo sinonim za stil i autoritet u svijetu mode.
U raskošnom prostoru hollywoodskog Dolby Theatrea, gdje se svake godine susreću glamur, filmska povijest i trenutci koji obilježavaju karijere, ovogodišnja dodjela Oscara donijela je jednu od onih pobjeda koje se doživljavaju kao prirodan završetak dugog umjetničkog puta. Irska glumica Jessie Buckley osvojila je Oscara za najbolju glavnu žensku ulogu zahvaljujući interpretaciji Agnes Shakespeare u filmu Hamnet, ostvarenju koje je u protekloj godini izazvalo snažne reakcije publike i kritike te se nametnulo kao jedna od najupečatljivijih povijesnih drama novijeg filma.
Na sinoćnjoj dodjeli Oscara, održanoj u slavnom Dolby Theatre, hollywoodska je publika svjedočila trenutku koji su mnogi kritičari i filmofili smatrali neizbježnim, ali koji je sve do sada nekako izostajao. Američki glumac Michael B. Jordan osvojio je Oscara za najbolju glavnu mušku ulogu, čime je nakon više od dva desetljeća rada napokon dobio najprestižnije priznanje filmske industrije. Pobjeda je stigla za ulogu u filmu Sinners, ambicioznom i žanrovski neobičnom projektu redatelja Ryan Coogler, s kojim je Jordan tijekom karijere već ostvario neke od svojih najznačajnijih filmskih suradnji.
Dodjela nagrada Američke filmske akademije već gotovo stoljeće predstavlja jedan od najvažnijih kulturnih događaja filmske industrije, a 98. izdanje Oscara, održano u noći s 15. na 16. ožujka 2026. godine u dvorani Dolby Theatre, ponovno je pokazalo zašto ta ceremonija i dalje ima status globalnog simboličkog vrhunca filmske godine. Svečanost je organizirala Academy of Motion Picture Arts and Sciences, institucija koja okuplja tisuće profesionalaca iz svih područja filmske umjetnosti, a čija odluka o dodjeli nagrada i danas ima snažan utjecaj na kulturni i industrijski položaj filmova koji se nađu među nominiranima.
Postoje koncerti koji se pamte po glazbi, oni koji se pamte po atmosferi, ali i oni rijetki koji ostaju upisani u kolektivno sjećanje publike kao snažno emotivno iskustvo. Upravo takvu večer Zagreb je doživio u velikoj dvorani Koncertna dvorana Vatroslava Lisinskog, gdje je umjetnik Božo Vrećo još jednom potvrdio zašto se njegovo ime danas izgovara s posebnim poštovanjem kada je riječ o suvremenoj interpretaciji sevdaha.
