ZAGREB(DOX)IMO ispod površine svijeta u kojem živimo

Unatoč činjenici da nas mogu navesti na žustre rasprave, kontroverzne teme svakako su jedan od najboljih načina za istraživanje različitih pogleda na svijet oko nas bilo da se radi o politici, kulturi, etici ili tradicionalnim vjerovanjima. Šest filmova u kategoriji Kontroverzni Dox bez sumnje će izazvati snažna mišljenja pa i neslaganja među gledateljima različitih uvjerenja. To im je i poanta: potaknuti komuniciranje, promišljanje i preispitivanje.

Čopor zvan Ernesto, meksičkog redatelja Everarda Gonzáleza vodi nas u zastrašujuć svijet Ernesta, grupe tinejdžera, koji su istodobno nasilnici i žrtve. Povlačeći paralelu s proizvodnjom oružja, Čopor zvan Ernesto odvija se u dvostrukoj spirali nasilja koja svakih 40ak minuta stvara novu žrtvu nastradalu od vatrenog oružja. Ernesto je prikazan na nizu festivala od kojih se ističe kanadski Hot Docs. Malo južnije, na Tribeci, sljedeći je film dobio nagradu za najbolju montažu. Dvije pobožne sestre kupuju stan nakon što su svjedočile „božanskom znaku“, da bi shvatile da prodavačica stana izgleda identično kao njihova sestra, koja je počinila samoubojstvo prije tridesetak godina. Prepun komično neugodnih situacija i  uzbudljivih otkrića, film Čudo u Gullspångu švedske redateljice Marie Fredriksson vješto istražuje identitet i posljedice tvrdokornih uvjerenja te pruža podsjetnik na čudnovatost života i čaroliju postojanja.

Europske je festivale (IDFA, Varšava, DocPoint) pohodio film koji se bavi najkontroverznijom temom od svih, tzv. ratnim turizmom. Destinacija – rat! film koji je režirala poljska redateljica Vita Maria Drygas istražuje svijet ratnog turizma, koji zainteresiranima omogućuje da dožive krajnje ekstremna iskustva. Rat je postao luksuzan proizvod, roba koja se može kupiti i prodati, a putničke agencije očajnički žele svoj dio kolača. Od ratnog se turizma Kontroverzni Dox okreće onom medicinskom! Iako medicinski turizam teško možemo kvalificirati kao kontroverznu temu, mnogi pomoću njega putuju uslijed nemogućnosti da u zemlji u kojoj žive ostvare pravo na medicinske postupke kao što su abortus, eutanazija ili umjetna oplodnja. Zalutala tijela Eline Psykou nude refleksiju o tjelesnoj autonomiji na kontinentu gdje su kršćansko naslijeđe i konzervativizam prepreka slobodi izbora. Film iz 2024. je prije Zagreba prikazan samo u Solunu i Copenhagenu. Baš kao i sljedeći kontroverzni film!

Ponekad se ne treba otići u drugu zemlju ne bi li se ostvarilo nemoguće. Sljedeći su protagonisti Japanci: poznati su kao Johatsu ili “isparili”. U Japanu ljudi nestaju bez traga uz pomoć takozvanih tvrtki za “noćne selidbe” koje im pomažu da pobjegnu iz svojih života. Film Nestali bez traga koji su režirali Andreas Hartmann i Arata Mori prikazuje pojedinačne priče tih osoba koje namjerno ostavljaju sve za sobom kako bi započeli nov život negdje drugdje.

Seksualno je zlostavljanje uvijek teška tema, a posebice kada je u pitanju zlostavljanje maloljetnika i to unutar obitelji. Autobiografski dokumentarac Obitelj redateljski je prvijenac nagrađivane francuske spisateljice Christine Angot i nevjerojatno filmsko putovanje koje dovodi u pitanje društvene norme i obiteljske perspektive u suočavanju s incestom. Iznimno potresan, snažan film, nedavno nagrađen na Berlinaleu.

Program Stanje stvari 20. ZagrebDoxa kao i uvijek donosi filmove koji postavljaju pitanja o našoj svakodnevici. Bilo da propituje što danas znači rad, pitanje etičke pozadine dokumentarizma, toksičnost društvenih mreža, utjecaj ratnih razaranja na krajolik, razloge koji pokreću ljude da dođu ratovati u tuđu zemlju.. ukratko, sve ono s čime se suočavamo kada promišljamo o tome gdje je svijet danas.

Odmah nakon američkog povlačenja iz Afganistana, talibanske snage okupirale su kompleks Hollywood Gate, za koji se tvrdi da je bivša baza CIA-e u Kabulu. Bez presedana i odvažan, Hollywoodgate je dokumentarac Ibrahima Nash’ata koji provodi godinu dana u Afganistanu prateći talibane dok preuzimaju američko oružje – i pretvaraju se iz fundamentalističke milicije u teško naoružani vojni režim. Film je nagrađen u Zurichu, a brojnu je publiku privukao i na najprestižnijim festivalima poput Mostre, IDFA-e, Stockholma i Tallinna.  Mojtaba, Hamzeh, Zar kao i brojni drugi podvrgnuti su mučnom ispitivanju u iranskom zatvoru. U dokumentarcu Moj najgori neprijatelj, redatelj Mehran Tamadon želi da ga upravo oni „ispitaju“ kao što njih ispitivali agenti Islamske Republike.  Naredni se film bavi univerzalnom temom. S likovima i narativima koji se protežu na četiri kontinenta film Nakon posla Erika Gandinija (CPH:DOX, Visions du Réel) traži egzistencijalni odgovor na pitanje što rad znači danas, kako bi stvari mogle izgledati u budućnosti i što će biti s nama kada ne budemo radili.

Mnogi će umjesto rada izabrati putovanja… Baš u formi putovanja kroz istočnu Armeniju film Pejsaž Daniela Köttera isprepliće priče iz rata i iskapanje zlata kao dva aspekta istog nasilja nanesenog krajoliku. Nasije upravo stoluje u Ukrajini. Obavještajne službe presrele su tisuće telefonskih poziva ruskih vojnika s bojnog polja u Ukrajini obiteljima i prijateljima u Rusiji. Njihove riječi razotkrivaju cijeli opseg dehumanizirajuće moći rata i imperijalističke prirode ruske agresije. Prikazujući dva paralelna svijeta, film Presretnuti Oksane Karpovych traži odgovor na pitanje što pokreće ljude koji dolaze ratovati u tuđu zemlju. Film je na Berlinalu osvojio dva priznanja, a broji i brojna druga festivalska gostovanja. Neki pak ratovi kao da traju oduvijek i zauvijek. U dobi od 88 godina, Geizi Tsafrir, bivši agent Izraelske sigurnosne agencije propituje svoju ulogu u prvom ciljanom atentatu koji je Izrael izveo u Pojasu Gaze. Otkriva da kći mete, Nonie Darwish, živi u Los Angelesu i tako počinje težak put prema međusobnom razumijevanju i oprostu koji nam donosi film Priznanje, redateljice Paz Schwartz.

IDFA, SXSW, Gijón, Ji.hlava, Hot Docs i Raindance su bile samo neke od postaja prije ZagrebDoxa za film To nisam ja! Redateljski dvojac Sophie Compton i Reuben Hamlyn prati potragu američke studentice Taylor za odgovorima i pravdom nakon što na internetu otkrije krivotvorenu pornografiju čija je protagonistica ona sama. S druge strane Tri obećanja Yousefa Sroujija donosi potresan portret ratne svakodnevice, a između redaka se nalazi dirljiva priča o ljepoti majčine ljubavi. Stapajući glas sadašnjosti s dojmljivim obiteljskim snimkama, Yousef dovršava priču koju je još u vrijeme Druge Intifade započela njegova majka, spašavajući je time od zaborava, kako osobnog, tako i kolektivnog.

Dugogodišnji Trumpov savjetnik, jedan od najvećih modnih dizajnera današnjice, poznata hrvatska fotografkinja, ali i „bezimeno tijelo“ glavni su protagonisti četiri dokumentarca koja čine ovogodišnji program Biografskog Doxa. Žene iz obitelji Vladimire Spindler, autorice filma, Geni moje djece već se četiri generacije bave umjetnošću. Osim umjetničkog talenta, povezuje ih još nešto: ponavljanje sličnih obrazaca u odnosima s muškarcima. Geni moje djece priča je o ženama koje su ostavile trag u kulturi te o težini emancipacije u prošlosti i danas. Uspon i pad Johna Galliana, film oskarovca Kevina Macdonalda vodi nas u svijet živopisnog i ikonoklastičnog Johna Galliana, jednog od najvažnijih modnih dizajnera u povijesti. Nakon što se u veljači 2011. pojavila snimka na kojoj Galliano prosipa antisemitske pogrde u pariškom baru dobio je otkaz u Dioru, a zajednica ga je osudila i izopćila iz svijeta mode. Izgubio je sve – a onda se pokušao iskupiti. Osim samog palog anđela mode u filmu se pojavljuju i Sidney Toledano, Kate Moss, Borisa Cyrulnika, Penelope Cruz i Charlize Theron. Danski dokumentarac Predskazana oluja redatelja Christoffera Guldbrandsena zadivljujući je  portret Trumpova dugogodišnjeg savjetnika Rogera Stonea. Važan, izvanredan i na trenutke zastrašujući film bilježi kombinaciju toksičnosti, dvoličnosti i otvorenosti koja Stonea čini tako utjecajnom i opasnom figurom američke politike. Beživotna, bezimena tijela lako bi mogla ostati neriješeni misteriji kada se na svom putu od mrtvačnice do anonimna groba ne bi susrela s forenzičarkom Cristinom koja ih naziva “čistim nepoznanicama”. U posljednje je vrijeme uglavnom riječ o migrantima koje je Sredozemno more izbacilo na talijansku obalu, a dok radi obdukcije i genetske testove, koji atmosferu ovog filma približavaju krimi-žanru, Cristina ne odustaje ni od jedne “nepoznanice”, jer zna da vratiti tijelo onima koji su ga voljeli znači pobrinuti se za žive, za one koji ostaju. Može li se Europa spasiti od svoje ravnodušnosti pitanje je koje postavljaju Valentina Cicogna i  Mattia Colombo u svom filmu N.N. Film je nagrađen u Torinu, a prikazan između ostalog i u Karlovym Varyma, Hot Docsu i Visions du Réelu.

Ulaznice u pretprodaji i tijekom Festivala mogu se nabaviti na blagajnama kina Kaptol Boutique Cinema (Centar Kaptol, Nova Ves 17), na tiketomatima u predvorju kina i online na www.kaptolcinema.hr

ZagrebDox se održava uz potporu Grada Zagreba, Hrvatskog audiovizualnog centra, Zaklade Kultura nova, Društva hrvatskih filmskih redatelja i Turističke zajednice Grada Zagreba.

Sve novosti i informacije o ZagrebDoxu dostupne su na službenoj mrežnoj stranici http://zagrebdox.net/ te na društvenim mrežama Festivala.